Vitamini rastvorljivi u vodi rastvaraju se lako. Bez obzirа nа to da li ih telo iskoristi ili ne oni se izlučuju kroz urin. Pošto ih telo nemože skladištiti važno je unositi ih redovno i svakodnevno. Mnoge vrste vitamina rastvorljivih u vodi se mogu sintetisati samo uz pomoć bakterija, kao što su vitamini B .
Vitamin A
Nemojte da kuvate namirnice na visokim temperaturama, jer tako se uništava vitamin A oksidacijom.
Vitamini B
Izbegavajte dugotrajno pranje, potapanje ili kuvanje namirnica sa vitaminom B jer su rastvorljivi u vodi i vrlo se lako gube. Čak i kratko ključanje uništava i do trećine vitamina B12 i do 50% folne kiseline.
Vitamini C
Vitamin C se gubi ako se izlaže visokim temperaturama. Najbolje je da s enamirnice sa vitaminom C konzumiraju sirove.
Vitamini E
Izbegavajte prženje i pečenje jer se gubi i do 50% vitamina.
Vitamini rastvorljivi u masti se apsorbuju kroz crevni trakt uz pomoć lipida (masti). Zbog toga što su veće šanse da se akumuliraju u telu u masnim tkivima i jetri, mogu pre da dovedu do hipervitaminoze nego vitamini rastvorljivi u vodi. Vitаmini rastvorljivi u masti mogu da se skladište nekoliko dаnа, a neki i do 6 meseci! Kаdа su organizmu neophodni, posebni nosioci u vаšem telu će ih odneti tаmo gde su potrebni.
Većinom, vitamine unosimo sa hranom, ali neki se dobijaju na druge načine. Na primer, mikroorganizmi u crevima – poznatiji kao “crevna flora” – proizvode vitamin K i biotin, dok se jedan oblik vitamina D sintetiše u koži uz pomoć prirodnog UV zračenja sunčeve svetlosti. Ljudski organizam može proizvesti neke vitamine iz tako zvanih provitamina koje unosimo hranom. Primjeri uključuju vitamin A, proizveden od beta karotena koji se nalazi u voću i povrću, ili niacin proizveden iz aminokiseline triptofan.
Dali se vitaminski preparati razlikuju?
Vitamini su klasifikovani prema njihovim biološkim i hemijskim aktivnosti, a ne prema njihovoj strukturi. Dakle, svaki “Vitamin” se odnosi na broj vitamera- skup različitih hemijskih supstanci koji svi pokazuju slične biološke aktivnosti vezane za određen vitamin. Ovakav skup hemikalija je grupisan pod određen alfabentni naziv vitamina kao što je “Vitamin A”. Na primer Vitamin A ima šest različitih vitamera koje se kvalifikuju kao vitamin A, svaki sa pomalo različitim osobinama. Četiri su karoteni, koji potiču iz povrća kao što je šargarepa, dok je retinol koji se nalazi u namirnicama životinjskog poreka, nekoliko puta efikasniji u ljudskom organizmu nego karoteni. Iz tog razloga je vrlo bitno iz koih vitamera se sastoje vitamini koji se kupuju kao dodaci ishrani, jer ne utiču svi na isti način na naš organizam.
Vitameri se po definiciji mogu konvertovati u aktivni oblik vitamina u organizmu, i ponekad se mogu takođe konvertovati jedan u drugi.