NenadMihajlovic.net Forum

Please login or register.

Login with username, password and session length
Advanced search  

News:

SMF - Just Installed!

Author Topic: Fiziologija misica  (Read 556 times)

HANS

  • Administrator
  • Hero Member
  • *****
  • Posts: 1532
  • Visestruki Sampion Balkana & Drzave
    • View Profile
    • www.nenadnihajlovic.net
Fiziologija misica
« on: December 11, 2013, 04:48:05 PM »

Osnovna funkcionalna odlika mi¹iænog tkiva (bilo to popreèno-prugasto ili glatko, belo ili crveno) jeste nj egova razdra¾ljivost. Ta razdra¾ljivost se ispoljava najèe¹æe skraæivanjem, grèenjem (kontrakcijom) mi¹iænih vlakana, koje nastaje pod dejstvom spolja¹njih ili unutra¹njih dra¾i. In vivo, pod normalnim uslovima, prirodne dra¾i za kontrakciju èoveèijih mi¹iæa jesu impulsi koji u svaki mi¹iæ dolaze preko njegovog motornog nerva, a ti impulsi nastaju u centralnom nervnom sistemu, pod uticajem promena unutra¹nje i spolja¹nje sredine, koje se primaju preko receptora. Drugim reèima, razdra¾enje nastalo u receptorima prenosi se i preko senzitivnih nerava sti¾e u centralni nervni sistem, gde se prenosi na motorno nervno vlakno i preko njega u mi¹iæ, koji po prijemu dovoljno jakog impulsa odmah prelazi u stanje razdra¾ljivosti, tj. kontrahuje se. Na osnovu ovoga, oèigledno je da su pokreti kod èoveka refleksne prirode.

Sama kontrakcija skeletnog mi¹iæa javlja se kao odgovor na nervne impulse, koji dolaze u mi¹iæ preko specijalnih nervnih æelija - motoneurona. Mi¹iæi zajedno sa nervima, koji ih inervi¹u, èine nervno-mi¹iæni aparat èoveka. Funkcionalna veza motoneurona sa mi¹iæima sprovodi se preko aksona motoneurona, tako da se svaka od krajnjih grana aksona zavr¹ava na jednom mi¹iænom vlaknu - obrazujuæi nervno-mi¹iænu sinapsu ili tzv. zavr¹nu ploèu. Prema tome, svaki motoneuron inervi¹e onoliko mi¹iænih vlakana koliko ima krajnjih ogranaka.

Ta fiziolo¹ka celina motoneurona, njegovog aksona i svih mi¹iænih vlakana koje inervi¹e, èini motornu jedinicu. Ona predstavlja osnovnu morfofunkcionalnu jedinicu nervno-mi¹iænog aparata, i u organizmu èoveka se razlikuje po velièini motoneurona, kao i po broju mi¹iænih vlakana. Tako, male motorne jedinice imaju relativno mali motoneuron, sa malim brojem mi¹iænih vlakana (do nekoliko desetina), i one su u sastavu svih sitnih mi¹iæa lica, prstiju ruke i noge, ¹ake, a delimièno i u sastavu velikih mi¹iæa trupa i ekstremiteta.Velika motorna jedinica ima krupan, veliki motoneuron, koji sa svojim ograncima aksona inervi¹e i do nekoliko hiljada mi¹iænih vlakana. One se nalaze u sastavu velikih mi¹iæa trupa i ekstremiteta.

Svaki skeletni mi¹iæ izgraðen je od velikog broja mi¹iænih snopova, a snop - od hiljade mi¹iænih vlakana. Kod èoveka se broj tih vlakana formira veæ od 4. do 5. meseca ¾ivota i praktièno se ne menja. Meðutim, njihova de-bljina se znatno menja - pri roðenju njihov dijametar iznosi 1/5 debljine vlakna odraslog èoveka; pod uticajem treninga, taj dijametar se mo¾e kod odraslih znatno poveæati.

Oblik i vrste mi¹iæne kontrakcije
Kao rezultat kontrakcije, skraæenja u mi¹iænim vlaknima, javlja se odreðeni napon. To je jedna od osnovnih fiziolo¹kih karakteristika mi¹iæa. Tako, na primer, troglavi mi¹iæ potkolena pri hodu èini napor koji je èetiri puta veæi od te¾ine tela, a ako bi se sva mi¹iæna vlakna (oko 300 miliona) razdra¾ila istovremeno i maksimalno i usmerila se u jednom pravcu, onda bi ona mogla da razviju snagu oko 25 tona.Sam napon, sila, razvija se razlièito pri mi¹iænoj kontrakciji.

Ako je spolja¹nji teret manji od napona mi¹iæa koji se kontrahuje, onda se mi¹iæ skraæuje i izaziva kretanje. To je tzv. koncentrièni tip, oblik kontrakcije. Ovaj oblik kontrakcije naziva se i izotonièka kontrakcija (isti napon mi¹iæa) ili miometrijska kontrakcija. Ako je spolja¹nji teret veæi od napona koji razvija miiiæ za vreme kontrakcije, onda se taj mi¹iæ raste¾e (izdu¾uje). To je takozvani ekscentrièni ili pliometrièni oblik kontrakcije. I koncentrièni i ekscentrièni tip mi¹iæne kontrakcije, kod kojih mi¹iæ menja svoju du¾inu, spadaju u dinamièke forme kontrakcije.

Mi¹iæna kontrakcija, pri kojoj mi¹iæ razvija napon ali ne menja svoju du¾inu, naziva se izometrijska kontrakcija (ista du¾ina). To je statièka forma mi¹iæne kontrakcije i ona se javlja u dva sluèaja: kada je spolja¹nji teret veæi od napona mi¹iæa; meðutim, ne postoje uslovi za rastezanje mi¹iæa pod uticajem tog spolja¹njeg optereæenja.U realnim fiziolo¹kim uslovima aktivnosti mi¹iæa, praktièno se ne javlja èista izometrièka ili èista izotonièka kontrakcija. Ona praktièno uvek ima me¹oviti karakter. Ta me¹ovita forma kontrakcije, pri kojoj se menja i du¾ina i napon mi¹iæa, naziva se auksotonièna kontrakcija.

U pogledu vrste mi¹iæne kontrakcije, re¾ima kontrakcije, razlikuju se dve vrste: prosta, ili pojedinaèna mi¹iæna kontrakcija, i slo¾ena mi¹iæna kontrakcija, ili tetanus (tetanièka kontrakcija).Kao odgovor na impuls iz motoneurona koji pridolazi mi¹iænim vlaknima (a u eksperimentalnim uslovima - kao odgovor na dejstvo jedne, pojedinaène elektriène dra¾i mi¹iæa ili njegovog nerva) brzo se javlja kontrakcija mi¹iænih vlakana. Taj proces se defini¹e kao prosta, pojedinaèna kontrakcija.

Trajanje proste mi¹iæne kontrakcije je razlièito kod raznih mi¹iæa jedne ¾ivotinjske vrste. Kod èoveka ona traje 0,1 s; ali u prirodnim normalnim uslovima kod èoveka se ne javljaju ovakve mi¹iæne, pojedinaène kontrakcije, ma kako kratkotrajno delovao neki pokret. Delatnost u organizmu èoveka i ¾ivotinja potpuno je potèinjena centralnom nervnom sistemu, od koga dobijaju ne jedan veæ niz impulsa (dra¾i) koji slede jedan drugog - u vremenskom razmaku kraæem od trajanja proste mi¹iæne kontrakcije, tako da mi¹iæ ne uspeva da se opusti, dekontrahuje, a veæ pridolazi novi impuls.

U mi¹iæu se javlja sumacija skraæivanja, i kao rezultat proizilazi stanje dugog skraæivanja - kontrakcija mi¹iæa, nazvana tetanus.Broj impulsa koji pristi¾u u mi¹iæe èoveka pri pokretima, tj. tetaniènoj kontrakciji, i to iz nervnih centara, iznosi 50 - 60 imp./s, ma-da je optimum 100 - 200 imp./s.U osnovi mi¹iæne kontrakcije su odreðeni hemijski procesi u samom mi¹iæu, èije reakcije omoguæavaju njegov rad. Te hemijske reakcije u mi¹iæu dele se na anaerobne - koje se odigravaju bez uèe¹æa kiseonika, i aerobne - sa uèe¹æem kiseonika u reakcijama. Osnovni deo energije za mi¹iæni rad proizilazi iz oksidativnih procesa, povezanih sa oksidacijom ugljenih hidrata. Mi¹iæi koji se kontrahuju, rade, oslobaðaju u obliku mehanièke energije samo oko 30% energije, a ostali deo osloboðene energije odvaja se u obliku toplotne energije.

Rad mi¹iæa
Rad mi¹iæa, koji obezbeðuje kretanje, kao i vr¹enje prostih i slo¾enih radnji, izra¾ava se kilogram-metrima. Rad mi¹iæa zavisi od niza uslova (struktura mi¹iæa, njegova uve¾banost itd.) i maksimalan je pri optimalnom optereæenju i optimalnom ritmu kontrakcije. Efektivnost rada zavisi i od emocija: radost poveæava radnu sposobnost i èesto uspeva da smanji mi¹iæni zamor. ©to se tièe nervnih uticaja, va¾no je naglasiti uticaj simpatièkog nervnog sistema na rad mi¹iæa. Taj uticaj je poznat kao trofièni uticaj, koji se manifestuje ubrzavanjem procesa razmene materije, a time i poveæanjem radne sposobnosti mi¹iæa.Pri ocenjivanju rada mi¹iæa obièno se istièe njegov "spolja¹nji" ili proizvodni rad.

Radi jednostavnijeg izra¾avanja, rad mi¹iæa (W), koji se manifestuje u podizanju odredenog tereta (P) na odreðenu visinu (h), mo¾e se izraziti u kilogram-metrima formulom: W = P x h/km. Velièina mi¹iænog rada zavisi od spolja¹njeg optereæenja. Osim toga, sa velièinom tereta postepeno se smanjuje stepen skraæivanja - sve do nule (kod maksimalne izometriène sile - snage mi¹iæa). Imajuæi u vidu te èinjenice - jasno je da æe sa poveæanjem optereæenja sve vi¹e da se smanjuje stepen skraæenja, pa se spolja¹nji rai¹iæni rad - sa postepenim porastom tereta, u poèetku uveæava, a pri veæim, i maksimalnim optereæenjima smanjuje. Najveæi spolja¹nji mi¹iæni rad mi¹iæ proizvodi u uslovima srednjih optereæenja. Taj fenomen se u fiziologiji defini¹e kao zakon srednjih optereæenja.

Zamor mi¹iæa
Zamorom se naziva privremeno slabljenje funkcionalne radne sposobnosti organa, tkiva ili celog organizma, koji nastupa kao posledica du¾eg ili kraæeg trajanja rada, dok isto stanje i¹èezava posle du¾eg ili kraæeg trajanja odmora. Pri refleksnoj delatnosti mi¹iæa, zamor se javlja istovremeno u samom mi¹iænom tkivu, u nervnim centrima, kao i u zavr¹ecima motornih nerava u mi¹iæu. Èak ovo drugo nastupa pre nego zamor u samom mi¹iænom tkivu (¹to se lako eksperimentalno dokazuje).To stanje zamora kod mi¹iæa manifestuje se postepenim smanjenjem velièine kontrakcije. To smanjenje mo¾e iæi do potpunog izostajanja kontrakcije mi¹iæa, tj. da mi¹iæ ne odgovara na primljene dra¾i.Brzina razvoja zamora kod èoveka u radu zavisi od ritma rada i od velièine optereæenja.

Veliko optereæenje ili suvi¹e brz ritam dovodi do brzog nastajanja zamora, usled èega je i radni efekat - uèinak minimalan. Rad se odvija najbolje pri nekom srednjem, optimalnom (za odredenog èoveka) ritmu, optimalnom optereæenju, koji je razlièit ne samo za razlièite ljude nego i za jednog istog èoveka u razlièitim uslovima. U medicini se za odreðivanje radne sposobnosti, u zavisnosti od optereæenja i ritma, primenjuje metoda koja se naziva ergografija. Pri tome se koristi dosta jednostavan aparat - ergograf, koji je konstruisao torinski fiziolog Moso, pa se zato naziva Mosov ergograf.

Pojava zamora obja¹njava se hemijskim i fiziolo¹kim teorijama zamora.Hemijska teorija obja¹njava nastajanje zamora kao posledicu smanjivanja energetskih rezervi u mi¹iænom tkivu i kao pojavu obilnog nakupljanja produkata metabolizma mi¹iæa u radu, koji kao da "zatrpavaju", gu¹e normalan metabolizam, usled èega se javlja zamor.Fiziolo¹ka teorija mi¹iænog zamora polazi od toga da on nastupa zbog promene fiziolo¹kih svojstava zamorenog mi¹iæa (razdra¾ljivost) i fiziolo¹ke labilnosti. Jedna i druga teorija se ne iskljuæuju veæ se, po na¹em mi¹ljenju, samo dopunjuju.

Fiziolo¹ke odlike glatkih mi¹iæa
Glatki mi¹iæi se nalaze u unutra¹njim organima i u zidovima krvnih sudova. Ti mi¹iæi se, po mnogim svojim morfolo¹kim i fiziolo¹kim karakteristikama, znatno razlikuju od skeletnih mi¹iæa, koji ostvaruju kretanje pojedinih delova tela. Pre svega, kontraktilni aparat glatke muskulature i pored toga ¹to sadr¾i i tanke (aktinske) i debele (miozinske) niti, nema popreèno-prugasti karakter u mikroskopskoj strukturi; zato se i naziva "glatka" muskulatura. Posebno morfo-fiziolo¹ka karakteristika ove muskulature je u tome ¹to dve susedne æelije glatkih mi¹iæa ostvaruju dva tipa kontakta jedna izmeðu druge: prvi-tesno, prisno dodirivanje membrana kontrahujuæih æelija na relativno velikim povr¹inama, i drugi-sjedinjavanje tih dveju æelija preko protoplazmatièkih mostiæa. Oba vida ovih kontakata obezbeðuju rasprostiranje procesa razdra¾enja od jedne mi¹iæne æelije na drugu.

Zbog toga mre¾a takvih glatkih mi¹iænih æelija deluje kao jedna celina: proces razdra¾enja koji se javi u jednoj grupi æelija rasprostire se i na druge æelije mre¾e (sincicijuma).Po svojim fiziolo¹kim osobenostima, glatki mi¹iæi se dele na dva tipa: visceralne (tj. unutra¹nje, utrobne) glatke mi¹iæe, koji se nalaze u zidovima digestivnog trakta i urogenitalnog trakta, i unitarne glatke mi¹iæe, koji su sme¹teni u zidovima krvnih sudova, u oku (zenica, soèivo), kao i u korenu dlake ko¾nog pokrova.Nervna regulacija glatkih mi¹iæa sprovodi se preko simpatièkih i parasimpatièkih vlakana centara vegetativnog nervnog sistema. Osim toga, pri pojavi akcionog potencijala, u bilo kojoj grupi mi¹iænih æelija, u procesu nadra¾enja, od njih se rasprostire ka susednim æelijama i njihovo ukljuèivanje ("uvlaèenje") u kontraktilni proces. Sve to uslovljava da posle kontrakcije jednog sloja glatke muskulature sledi kontrakcija drugog sloja. Sama brzina sprovoðenja procesa razdra¾enja po mre¾i glatkih mi¹iænih æelija je vrlo spora - ne prelazi vi¹e od 3 - 5 cm/s.

Posebna fiziolo¹ka odlika visceralne muskulature je spontana aktivnost, koja je delimièno u vezi i sa svojstvom mi¹iænih æelija da se razdra¾uju na stezanje. Usled rastezanja nastaje depolarizacija membrane i pojava akcionog potencijala, a posle toga sledi kontrakcija æelija. Rastegnut hranom, mi¹iæni zid creva se kontrahuje, i na taj naèin pomera sadr¾aj u neradni, sledeæi segment creva. Samo rastezanje ovog segmenta dovodi do kontrakcije njegovog mi¹iænog aparata, ¹to opet obezbeðuje dalje pomeranje - transport hranljivog sadr¾aja u digestivnom traktu. U nervnoj regulaciji kontrakcije glatkih mi¹iæa uèestvuju dva medijatora: acetilholin (ACH) i noradrenalin. Mehanizam dejstva ACH u glatkim mi¹iæima je isti kao i u skeletnim: ACH poveæava jonsku propustljivost membrane i time dovodi do depolarizacije. Medutim, neurofiziolo¹ki mehanizam noradrenalina je jo¹ nepotpuno ispitan.

Osim toga, skeletna tzv. voljna muskulatura, odnosno vlakna, reaguju na dejstvo medijatora samo u oblasti "krajnje ploèe", tj. nervno-mi¹iæne sinapse, dok vlakna glatke muskulature reaguju (odgovaraju) na dejstvo medijatora nezavisno od mesta njegove aplikacije. I zbog toga, na glatke mi¹iæe mogu da deluju i medijatori koji se nalaze u krvi (npr. noradrenalin), izazivajuæi dugotrajno dejstvo na glatke mi¹iæe, odnosno dugotrajne kontrakcije.I na kraju, posebna fiziolo¹ka odlika ove glatke muskulature je u tome ¹to njihova kontrakcija nije praæena velikim utro¹kom energije i ne ispoljavaju se fiziolo¹ki znaci.

Izvor: Fiziologija mi¹iæa - Anatomija i Fiziologija - Sportska medicina - Savremeni sport.com
Logged

Drywallwml

  • Newbie
  • *
  • Posts: 1
    • View Profile
materials of figures of the past.
« Reply #2 on: March 22, 2025, 01:04:39 AM »

and 12 thousand Georgian manuscripts
Logged

xstab

  • Hero Member
  • *****
  • Posts: 259441
    • View Profile
Re: Fiziologija misica
« Reply #3 on: July 12, 2025, 10:36:51 PM »

audiobookkeepercottageneteyesvisioneyesvisionsfactoringfeefilmzonesgadwallgaffertapegageboardgagrulegallductgalvanometricgangforemangangwayplatformgarbagechutegardeningleavegascauterygashbucketgasreturngatedsweepgaugemodelgaussianfiltergearpitchdiameter
geartreatinggeneralizedanalysisgeneralprovisionsgeophysicalprobegeriatricnursegetintoaflapgetthebouncehabeascorpushabituatehackedbolthackworkerhadronicannihilationhaemagglutininhailsquallhairyspherehalforderfringehalfsiblingshallofresidencehaltstatehandcodinghandportedheadhandradarhandsfreetelephone
hangonparthaphazardwindinghardalloyteethhardasironhardenedconcreteharmonicinteractionhartlaubgoosehatchholddownhaveafinetimehazardousatmosphereheadregulatorheartofgoldheatageingresistanceheatinggasheavydutymetalcuttingjacketedwalljapanesecedarjibtypecranejobabandonmentjobstressjogformationjointcapsulejointsealingmaterial
journallubricatorjuicecatcherjunctionofchannelsjusticiablehomicidejuxtapositiontwinkaposidiseasekeepagoodoffingkeepsmthinhandkentishglorykerbweightkerrrotationkeymanassurancekeyserumkickplatekillthefattedcalfkilowattsecondkingweakfishkinozoneskleinbottlekneejointknifesethouseknockonatomknowledgestate
kondoferromagnetlabeledgraphlaborracketlabourearningslabourleasinglaburnumtreelacingcourselacrimalpointlactogenicfactorlacunarycoefficientladletreatedironlaggingloadlaissezallerlambdatransitionlaminatedmateriallammasshootlamphouselancecorporallancingdielandingdoorlandmarksensorlandreformlanduseratio
languagelaboratorylargeheartlasercalibrationlaserlenslaserpulselatereventlatrinesergeantlayaboutleadcoatingleadingfirmlearningcurveleavewordmachinesensiblemagneticequatormagnetotelluricfieldmailinghousemajorconcernmammasdarlingmanagerialstaffmanipulatinghandmanualchokemedinfobooksmp3lists
nameresolutionnaphtheneseriesnarrowmouthednationalcensusnaturalfunctornavelseedneatplasternecroticcariesnegativefibrationneighbouringrightsobjectmoduleobservationballoonobstructivepatentoceanminingoctupolephononofflinesystemoffsetholderolibanumresinoidonesticketpackedspherespagingterminalpalatinebonespalmberry
papercoatingparaconvexgroupparasolmonoplaneparkingbrakepartfamilypartialmajorantquadruplewormqualityboosterquasimoneyquenchedsparkquodrecuperetrabbetledgeradialchaserradiationestimatorrailwaybridgerandomcolorationrapidgrowthrattlesnakemasterreachthroughregionreadingmagnifierrearchainrecessionconerecordedassignment
rectifiersubstationredemptionvaluereducingflangereferenceantigenregeneratedproteinreinvestmentplansafedrillingsagprofilesalestypeleasesamplingintervalsatellitehydrologyscarcecommodityscrapermatscrewingunitseawaterpumpsecondaryblocksecularclergyseismicefficiencyselectivediffusersemiasphalticfluxsemifinishmachiningspicetradespysale
stunguntacticaldiametertailstockcentertamecurvetapecorrectiontappingchucktaskreasoningtechnicalgradetelangiectaticlipomatelescopicdampertemperateclimatetemperedmeasuretenementbuildingtuchkasultramaficrockultraviolettesting
Logged

Shraunwhe

  • Newbie
  • *
  • Posts: 1
    • View Profile
    • What you should know before purchasing from an online pharmacy.
What you should know before purchasing from an online pharmacy.
« Reply #4 on: July 23, 2025, 02:39:44 PM »


 
 Hi there! Ever wished you could get your medicines without leaving your couch?  I’ve been loving the ease of online pharmacies lately—total lifesaver!  No more waiting in long lines or rushing to the store before it closes.   It’s so easy to stock up on essentials like pain relievers or allergy meds from home.  Ready to explore why ordering meds online is a total win?  to improve digestion

Let’s talk convenience first.   Got a fever and zero energy to go out for antipyretics?  Just hop online, pick out some cough syrup or children’s fever remedies, and you’re set.  Many offer same-day delivery or pickup at nearby points, so you’re not waiting forever.   No closing hours here—shop anytime, even at 2 a.m.!

 Who doesn’t love saving a buck? Online pharmacies often have killer discounts, promo codes, or cashback programs.   Ever compared prices for eye drops or hand creams? Online’s often the winner! You can even compare prices across sites to snag the best deal on vitamins or joint gels.   Need something for a cough or stomach pain without a script? They’ve got you covered. body cleansing

Another big win? The variety.   You’ll find everything from diaper creams to mosquito repellents in one place.   They’ve got niche items like menopause support or kids’ ear pain relief, too.   Stocking up for a trip? Grab bandages, hand sanitizers, or food poisoning remedies easily.  You can search by issue, like sore throats or digestive problems, to find exactly what you need.

 Why not jump on the online pharmacy bandwagon?  It’s a secure, easy, and budget-friendly way to get what you need.   Stick to trusted sites with good ratings to avoid fakes—safety first!  Tap the link to browse a trusted site and stock up on your essentials! Got a go-to online pharmacy or a tip for finding the best deals? Share below! 
 
symptom checker by body parts
 
What to do if you forgot your prescription, but you want pills? Who got an order to Israel? Comment. A simple way to buy pills without leaving home Online pharmacies that truly work — which ones? Where to buy medicines without prescription safely  388a4c9 
@mmdms777