Zar masnoće ne treba izbegavati?
Skoro sva hrana sadrži masnoće. Na primer šargarepa i salata sadrže male procente ovog hranljivog sastojka. Ovo ukazuje na to koliko su masti bitne za život. Između 20-30 % dnevne potrošnje kalorija treba da unosimo iz masti. Masti su sjajan izvor i skladište energije. Kao važan deo ćelijskih membrana, masti kontrolišu šta ulazi i izlazi iz ćelija. Telo koristi holesterol kao početnu tačku za pravljenje estrogena, testosterona, vitamina D i drugih elemenata. Kao biološki aktivni molekuli masti mogu da utičnu na to kako se mišići odazivaju na poziv insulina “za konzumiranjem šećera”. Različite vrste masnoća mogu da pospešuju ili sprečavaju upale.
Masti su neophodne za niz bitnih procesa u našem telu:
Iskorišćenje vitamina – vitamini A,D,E i K su rastvorivi u masti, što znači da masnoće u hrani pomažu crevima da apsorbuju ove vitamine u našem telu.
Razvoj mozga i nervnog sistema – masti su strukturalne komponente ne samo za membrane ćelija u mozgu već i za mijelin, masni sloj izolacije koji obavija svako nervno vlakno, pomažući mu da brže prenosi poruke.
Energija – na nivou jednog grama masnoće su najefikasniji izvor energije. Svaki gram masnoće pruža 9 kalorija energije za telo u poređenju sa 4 kalorije ugljenih hidrata ili proteina.
Zdravija koža – jedan od očiglenih znakova nedostatka masnoća jeste suva, perutava koža. Pored zdrave i lepe kože sloj masti ispod kože pruža izolaciju telu i pomaže mu da reguliše temperaturu.
Zdrave ćelije – masti su važan deo membrana koje okružuju svaku ćeliju. Bez zdrave ćelijske membrane, ostatak ćelije ne bi mogao da funkcioniše.
Pravljenje hormona – masti su strukturalni deo nekih od najbitnijiih substanci u telu uključujući prostaglandine, substance nalik hormonima koje regulišu mnoge funkcije u telu.
Zadovoljstvo – Pored toga što su dobar izvor energije, masti dodaju hrani lep ukus, teksturu i izgled.